Ostrvo Krf - lepo i mitsko

субота, 31. јул 2010.




Krf je magija. Kombinacija kosmopolitskog i tradicionalnog, mesavina prirodnih darova i modernih tekovina industrijskog turizma vidna je svuda. Nikome ne moze da nedostaje ni zabave, ni gastronomskih uzivanja, ali se pre svega preporucuje – istrazivanje. Svako moze da nadje malu plazu, bas za sebe, da iznajmi automobil (rentakar firme su lako dostupne, a usluge jeftine), da obilazi gradice i uvale. Gotovo svi gosti Krfa, ka da se vrate kuci, najpre ce vam pricati o tome, a tek posle o zabavi, restoranima i kaficima.


Kerkira, Krf ili Korfu je najsevernije grcko ostrvo. Lezi u Jonskom moru. Samo dva kilometra preko mora nalazi se albanska obala. Za razliku od mnogih sredozemnih obala koje su kamenite, ovde buja vegetacija. Jos su stari Grci Krf nazivali zelenim ostrvom. Prema grckoj mitologiji, ostrvo je dobilo ime po nimfi Kerkiri, kceri recnog boga Asopa, koju je oteo mocni bog mora Posejdon. U Homerovoj "Odiseji" ovde je lukavi Itacanin na kraju svojih lutanja nasao skloniste pod okriljem kralja Alkinoja.

Prestonica ostrva je grad Krf. Posetiocima pruza jedinstven i nezaboravan dozivljaj.
Poput slike umetnika razlicitih kultura, od Vizantinaca i Venecijanaca, pa sve do Francuza i Engleza kojima je pripadao kroz istoriju, Krf se menjao i primao nova obelezja i izgled.


Grad je vekovima bio zasticen svojim tvrdjavama, starom i novom. Staru tvrdjavu su sagradili Vizantinci u X veku, dok su Venecijanci sagradili novu tvrdjavu u zapadnom delu grada da bi ga zastitili od najezde Turaka sest vekova kasnije. Stanovnici Krfa su posebno ponosni na cinjenicu da nikada nisu potpali pod vlast Turaka. Legenda kaze da je za to zasluzan sveti Spiridon, koji se danas smatra zastititnikom ostrva.

Ostrvo spasa
Tokom Prvog svetskog rata (1916/1917), Krf je bio sediste srpske vlade u progonstvu, a 1917. godine tu je potpisana Krfska deklaracija, kojom je zakljuceno stvaranje Jugoslavije.
Posle vise od mesec dana teskih marseva preko Albanije, srpska vojska se okupila kod Skadra, Draca i Valone, odakle se povukla na Krf, gde se do aprila prikupilo 151.828 vojnika i civila.
Prvo iskrcavanje na Krfu, "Ostrvu spasa" kako su ga prozvali Srbi, bilo je u pristanistu u Guviji, sest kilometara severno od grada Krfa.


Plava grobnica
Na nekoliko minuta voznje camcem od grada Krfa nalazi se malo ostrvo Vido, poznato iz Prvog svetskog rata. Na njemu se nalazila bolnica za srpske vojnike koji su dosli na Krf posle prelaska preko Albanije. Veliki broj srpskih ratnika sahranjen je u moru kraj ostrva, u "plavoj grobnici".

Neolit

недеља, 4. јул 2010.

Pre priblizno 12 000 godina klima je postajala toplija: krupna divljac bila je sve redja, ali su lovcima – sakupljacima nadohvat ruke bile mnoge biljke i sisari. Na Bliskom istoku, ali i u Aziji i Juznoj Americi, oni su poceli da napustaju nomadski zivot i da prirodu prilagidjavaju svojim potrebama. Svoj nacin zivota covecanstvo je menjalo, pre svega, razvojem zemljoradnje.

Novo orudje

Neolit je doba glacanog kamena. Priscvrscen za drveni drzac, taj okresani kamen omogucio je obradu zemlje: on je postao orudje za usitnjavanje zemlje, za usecanje brazda, sadiljka, ssrp za zetvu ili sekira za krcenje gustog rastinja.

Zemljoradnja

U krajevima u kojima je danas razvijena zemljoradnja, od davnina uspevaju pretece psenice, razi, kukuruza, graska i paprika.Ljudi koji su ih u davnoj proslosti sakupljali, posmatrali su njihov razvoj i odabirali su najotpornije biljke. A onda su, oko 8.000 godina pre nove ere, naucili i da ih uzgajaju. Lovili su pretke ovaca, koza, i njihovih srodnika, kao i magarce. Da bi ih sprecili da unistavaju useve, ljudi su podizali ograde, a zatim, malo-pomalo, poceli da pripitomljavaju zivotinje, koje su se posle pokazale kao veoma korisne. Govece je, na primer, vuklo ralo, koje je prethodilo plugu.

Prva sela

Ljudi su poceli da grade prve kuce: od drveta, a tamo gde ga nije bilo, od zemlje, slame ili kamena. Zahvaljujuci zemljoradnji, oni su se bolje hranili. Broj ljudi se povecao; kuce su nicale jedna uz drugu. Na Bljskom istoku su nastajala sela sa stepenasto poredjanim kucama od zemlje. Oko 4.500 godine pre nove ere, zemljoradnja se prosirila po citavoj Evropi. Prva sela su se od razboojnika i neprijatelja branila visokim drvenim ogradama, koje su stitile na deesetine kuca. Ostvarivala se podela rada; neki su se bavili poljoprivredom, drugi su pravili orudje i oruzje, a treci su trgovali.

Tkanje i grncarstvo

Obradjena polja su se prosirivala, a prinosi uvecavali. Da bi se plodovi cuvali tokom godine, covek je poceo da izradjuje grncariju. Od gline je takodje pravio i peci, u kojima je mogao da pece hleb. Otkrivanjem tehnika tkanja, od ovcije vune ili kozije dlake proizvodio je toplu odecu.

Doba metala

Orgaizacija drustva, neophodna da bi se raspodelili prikupljeni plodovi, usavrsavala se pojavom metala. Medju prvim predmetima od zlata su grivne nadjene u Bugarskoj, a pretpostavlja se da su nastale 4.500 godina pre nove ere. Od mesavine bronze i kalaja, ljudi su poceli dap rave ubojito oruzje.

Lovci i ribolovci

Osim lova, ljudi su se bavilim i ribolovom. Od trske ili izdubljenih stabala pravili su camce. Stabljike trske, sase ili vrbe sluzile su za pletenje mreza kojima se lovila riba, mnogo cesce nego harpunom.

Prvi post

недеља, 30. мај 2010.

Ovo je prvi post na blogu.